luoLuo

En karang’o ma onego ilok filta mag pi? Rit ngima gi pi ma nigi gik ma okbeyo

Apr 10, 2026

We weche mag ote

En karang’o ma owinjore ilok filta mag pi? Riekri in iwuon kod jotichni mondo kik giyud pi ma nigi gik ma okbeyo.

Osebedo ni in gi gik milion achiel ma inyalo bedo gi parruok kuomgi pile ka pile, chakre gigo ma itimo pile ka pile nyaka pesa ma itiyogo e ngima. Kata kamano, gimoro achiel maduong’ ma ji ok ng’iyogo kinde ka kinde: kaka pi ma ji madho e tich kata e ot ber. Ne ni filta mari mar pi en gik ma rito ji ma ok ng’iyo, to ok gin gik ma ng’ato nyalo ng’iewo. Ogeng’o gik ma nyalo ketho piny mondo kik odonj e kahawa mari, odwoko ndhadhu mare maber, kendo omiyo pi maler mar tedo kata loso kofi. Kata kamano, ng’at ma ritogi nigi kinde matin mar ngima. Ka idhi nyime gi ng’ado bura mokalo giko mare, mano nyalo miyo kama iyudoe pi obed gi ting’. Ka iweyo sistem mari mar ng’ado pi, mano nyalo kelo gik mathoth moloyo mana pi ma ok ber; bende onyalo kelo pek mag ngima, dwoko piny tich ma itiyo, kendo ketho nying’ mari kaka tich. Omiyo, we wane ane penjo maduong’ ma wacho ni: En karang’o ma owinjore ilok filta mag pi?


Chik Maduong’: Luri gi Chike ma Jalony Oketo.

Gima nenore ayanga ma ng’ato nyalo chakogo en kaka jalo ma ne oloso gik moko ogolo paro. Rang’ buk mar filta kata weche ma nyiso gik ma itiyogo. Filta mag carbon ma tiyo (ma pile e filta mag pi, filta mag frij, kod sistem mag sink ma ni e bwo sink) onego oloki bang’ dweche 6 ka dweche 6, ma nigi teko ma malo moloyo e ot duto kata e kar ng’ato bang’ dweche 12 ka dweche 12, kata bang’ 0 galon"). Neno kinde ma kamago kaka kinde ma ng’ato nyalo dakgo, to ok kaka gik ma ng’ato nyalo bedogo. Ng’ato nyalo dak kuom kinde malach gadier luwore ahinya gi kaka pi ma itiyogo chalo kod kaka itiyo kode. Yo mayot moloyo mar bedo gi arita maber en loso filta mag pi kinde ka kinde.

5 Wach-Ranyisi Ni Filta Mari Dwaro Loki Mapiyo

Pi ma ibiro yudo biro miyo ibedo gi signal. Kapo ni ng’injo kata ng’ich lokore - pi ng’ich “owuok,” kaka chuma, kata kaka lowo, kata ka iwinjo ng’ich mar klorin kendo - karbon ma tiyo e filta mari osepong’ kendo ok nyal ketho gik ma kamago kendo. Ka ng’eny mar pi ma ng’ato ng’ado dwoko piny - ng’wech mar pi ma wuok e tap mari ma ofilter kata e gino ma opong’o pi, odok piny nyaka e ng’injo ma ng’ich -, filta ma opong’o e ma pile pile ema onego omiye ketho; ka filta ma itiyogo ng’ado silt kod gik ma dongo dongo, yorego geng’ore. Ka iyudo lokruok ma nenore maler e ng’injo mar pi, kaka bedo gi boche kata gik matin ma ng’ich (ma nyalo bedo ni gin gik ma ng’injo mag carbon ma wuok kuom filta ma ok tiyo maber), mano en ranyisi matek ni filtano nigi ketho kendo nyaka ilok mapiyo. Kapo ni iseneno lokruok e pi ma idonjo, kaka ka ng’at ma nigi teko mar pi e taon mari ogolo puonj mar pi ma ng’ich-kata lando ni ibiro timo tich mar rito, ng’injo ma malo kata gik ma ketho piny nyalo pong’o filta mapiyo. Bang’ gik ma kamago, loko filta mar pi mapiyo en yo maber kendo mar geng’o tuoche. Kendo ka ler mar ranyisi rieny (sistem mag ng’ado pi ma sani, kaka ma yudore e frij kata gik ma nigi rieko ma ni e bwo sink, oriwo alarm ma ogere e iye), kik iweye! Giloso chenro kaluwore gi kinde kata kaka itiyo kodgi kendo gin gik ma nyalo parowa maber kendo ma nyalo geno.

Ang’o momiyo medo kinde mar filta mari en richo ma kelo nengo maduong’.

Temo rito pesa kuom weyo loko filta en ranyisi mar bedo "ng'ama rieko kendo ma fuwo."" Rieko ma nyalo bedoe ng'eny moloyo pesa ma ibiro chulo mar loko filta. Rieko mag ngima: Filta ma osetiyogo ok geng' tiyo mana; onyalo bedo kama bakteria dongoe kendo mano nyalo kelo gik madongo moloyo ma nyalo kelo gik ma dongo e pi. nyalo kelo pek mag ich kod pek mamoko mag thieth ne in kaachiel gi jomamoko ma ni machiegni kodi: Filter ma opong’ gi pi miyo masin mari mar loso baraf, masin mar kofi, kata pamp mar pi ma itiyogo tiyo matek, ma kelo ng’ich ma ok odhi kare kendo ma nyalo kawo pesa mang’eny mar loso pi. yo maber mar nyiso ni ihero ji kendo miyo jotich winjo ni ok gin gi nengo maduong’ Kapo ni irwako pi ma ok ber kata kofi ma ok ber nyalo geng’o ng’iyo mari mar timo gik moko maber.

Puonj mar timo gik ma inyalo timo sani.

Okidwar keto ngimani e rieko mar pi. Ti gi yore maluwogi sani: Mokwongo, ng’i kendo ndiko gik moko duto ma itiyogo e ng’ado pi e ot kata e ohala (kaka sink mag jokon, ng’ado pi e frij, kod gik ma ng’ado pi). Ti gi namba mag model maggi kod chenro ma ji dwaro mar lokogi. Mar ariyo, loso paro ma dwokore e kalenda mari (kalenda mar simu kata mar tich) kendo iket ting’ ne ng’ato - kata in iwuon. Mar adek, iikri kapok ochopo kinde kuom keto filta mag pi ma osedong’. Mae duoko piny dero sama paro oneno kendo rito pesa kinde ka kinde kokalo kuom nyiewo gik mang'eny. Mar ang’wen, kuom udi madongo kata sistem mag ng’ado pi ma nigi step mang’eny, pare tiyo kanyakla gi ng’at mong’eyo loso pi mondo orit kendo ochung’ne pi kinde ka kinde; en gima tiyo maber kendo ma inyalo geno.

Giko: Ouns mar geng’o tuoche.

Kuloko filta mag pi e kinde moketi en tich mayot ma nigi puonj madongo. En pesa ma iketo e ngimani, ngimani mabor mar gige tich, kod nying’ mari mar tich. Ka ng’ato owuok e paro ma ng’ato nyalo ng’ado bura (“pi ng’ich marach”) kendo odonjo e paro ma ng’ato nyalo ng’ado bura (“rito gik moko e chenro”), mano nyiso ni ng’ato nigi ritruok kendo nigi ting’. Ok ibed mana ka iloko filta; irito achiel kuom mwandu magi ma nigi nengo ahinya e seche ma iloso bende piny ma nigi ngima maber kendo ma nyalo miyo ibed gi ngima maber ne in iwuon kod joma ni machiegni kodi. Ritruok in iwuon kod jotugo weteni. Rit ngimani kod tiji. Ket chenro mar filta mag pi mabiro loko sani.

Chiwo penjo
Iloke, waloso
Wanyalo loso filta mar pi
mar lek mari
tudri kodwa